U praktičnom radu sa digitalnim dokumentima uočeno je da je neophodno uvođenje sistema interne kontrole rada, kako broja i vrste građe, tako i kvaliteta digitalizacije. Potreba za takvim instrumentom aktuelizuje se sa povećanjem broja dokumenata u digitalnim kolekcijama, čak i tamo gde čitav rad počiva na jednom čoveku, što je slučaj u najvećem broju ustanova. Zbog toga je u Gradskoj biblioteci Čačak uveden određeni dokument, nazvan Dnevnik digitalizacije, koji na osnovu praćenja nekoliko elemenata digitalizacije omogućuje radniku da ostvari uvid u dinamiku digitalizovanja građe u određenom vremenskom periodu, evaulira postignuto i izradi izveštaj digitalizacije (za razne potrebe). Dnevnik digitalizacije nije stvoren odjednom i zauvek, već je to proizvod dvogodišnjeg praktičnog iskustva, pa je menjan i usavršavan kako bi što bolje odgovorio svrsi i potrebama digitalizacije. Ovaj članak upravo će da ukratko opiše kako smo od opisnog vođenja informacija o skeniranju dokumenata i njihovoj digitalizaciji za svaki radni dan došli do vođenja tih podataka na savremeniji i daleko efikasniji način, putem lokalno instalirane baze podataka.
Prva verzija Dnevnika koristila je opisni način beleženja dnevnog učinka, sa sledećim elementima koji su praćeni: datum rada, opis i broj dokumenata iz kolekcije koja je skenirana, rezolucija skeniranja, broj boja i format snimljenog digitalnog dokumenta, imena snimljenih fajlova, osoba koja je digitalizovala.
Prva verzija „Dnevnika digitalizacije“:
Jul-avgust 2006 – Digitalizacija starih fotografija i razglednica Čačka, Gornjeg Milanovca, Guče, Javora i okoline iz legata Jovana Davidovića (jedan album, 112 dokumenata, dimenzije 9 x 14 cm i 10 x 14 cm, rezolucija skeniranja 300 dpi, kolor 24 bita, format sačuvanih dokumenata TIFF); radio Uroš Pešović
Vremenom je uočeno da ovakav način beleženja rada na dnevnom nivou otežava preglednost, a time i uvid u podatke, pa se prešlo na tabelarni prikaz, koji je daleko bolje struktuiran za vođenje informacija i istovremeno skraćuje vreme potrebno za unošenje podataka.
Tabelarna verzija „Dnevnika digitalizacije“:

Usled konstantnog povećenja digitalizovanog materijala (više od 20.000 dokumenata) pojavio se problem pretraživosti. Neophodno je bilo napraviti jedinstvenu arhivu sa svim meta podacima (vrsta građe, inventarni broj, datum ili godina izdavanja, naslov, autor, veličina, ime fajla, određene napomene, lokacija .....) o digitalizovanoj građi. Jedno od rešenja je kreiranje Microsoft Access baze sa svim ovim podacima. Prednosti ove baze su brza manipulacija podacima, lako uvođenje novih podataka i veoma jednostavana pretraživost.
Na fotografiji se nalaze entiteti (vrsta građe, digitalizovana građa) i vezni entitet dnevnik digitalizacije sa pripadajućim atributima koji ih opisuju.
Kao što je već napomenuto najveća prednost ove baze je jednostavna pretraživost. Zadavajući kriterijume za pretragu (lokacija, godina izdavanja, datum izdavanja, vrsta građe, inventarni broj, naslov,....), ili kombinaciju kriterijuma(vrsta građe i godina izdavanja, vrsta građe i autor,....) dobijaju se zapisi iz baze po tim kriterijumima.
Još jedna prednost je ta što se za sve ove upite mogu kreirati izveštaji, koji se kasnije mogu konvertovati u Word ili Excell format i štampati.
Jedan od glavnih podataka za nas je lokacija, odnosno na kom mestu se nalazi digitalizovani dokument (hard disk, eksterni hard disk, dvd), tako da na vrlo jednostavan način mođemo pronaći svaki dokument. To je veoma važno u uslovima kada su kolekcije narezane na preko 100 DVD diskova, a potreban je originalni, TIFF dokument za upotrebu. Unošenjem rednog broja diska dobijamo izveštaj u kome se nalaze podaci o svim dokumentima koji se nalaze na tom disku, a takođe i svi ostali izveštaji sadrže ovaj podatak, odnosno redni broj diska na kome se nalazi određeni dokument.
* Ovaj članak nastao je zajedničkim radom radnika Centra za digitalizaciju Gradske biblioteke "Vladislav Petković Dis", Aleksandra Vukajlovića i Bogdana Trifunovića.
22.12.2008. 14:06
Ne možete poslati komentar na ovaj članak!
Napišite komentar